EU i cirkularna ekonomija

  • Posted by: Ivan Cica
  • Category: Reciklaža

Evropska Unija usvaja agresivan paket Cirkularne Ekonomije kako bi učvrstila lidersku poziciju Evrope u upravljanju otpadom

CIlj uvođenja Cirkularne Ekonomije je „zatvaranje kruga” životnog ciklusa proizvoda promovišući njihovu ponovnu upotrebu i reciklažu.

Cirkularna Ekonomija obuhvata četiri direktive koje su usvojene od strane Evropskog Parlamenta 18. aprila 2018. i Saveta Evropske Unije 22. maja 2018. Direktive su objavljene u Službenom Listu EU u junu (OJ L 150) i na snazi su od 4. jula 2018. a zemlje članice su u obavezi da implementiraju ove direktive u naredne 2 godine.

Ovaj paket zakona menja sledeće direktive:

  • Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)
  • Direktiva o deponijama (1999/31/EC)
  • Direktiva o ambalažnom otpadu (94/62/EC)
  • Direktive o otpadnim vozilima (2000/53/EC), o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (2006/66/EC) i o otpadnoj elektronskoj opremi (2012/19/EU)

Glavni cilj svih ovih direktiva je da se ponovo ispita upravljanje otpadom u Evropskoj Uniji. Ovo će doprineti očuvanju, zaštiti i, pored toga što će poboljšati kvalitet životne sredine, takođe će obezbediti ekonomičnu i racionalnu upotrebu prirodnih resursa. Posebno, uloga ovih direktiva je i usvajanje koncepta „Hijerarhije o upravljanju otpadom“, koja je već definisana u Članu 4 Okvirne direktive o otpadu. Hijerarhija o upravljanju otpadom usvaja redosled poželjnosti radnji koje se tiču upravljanja otpadom, i po njoj deponovanje otpada predstavlja poslednju, najnepoželjniju, akciju koju bi trebalo da preduzmemo.

Stubovi oslonci ovih revidiranih predloga su:

  • Cilj za reciklažu 65% komunalnog otpada do 2030.
  • Cilj za reciklažu 75% ambalažnog otpada do 2030.
  • Obavezujući cilj za deponiju da se maksimalno deponuje 10% od ukupne količine generisanog komunalnog otpada do 2035.
  • Zabrana deponovanja odvojeno sakupljenog otpada
  • Promocija ekonomskih alata da se oteža deponovanje
  • Konkretne mere koje promovišu ponovnu upotrebu i stimulišu industrijsku simbiozu – pretvaranje sekundarnih proizvoda jedne industrije u sirovinu neke druge industrije
  • Ekonomski podsticaji za proizvođače da na tržište izađu sa „zelenijim“ proizvodima i da podrže inicijative za sakupljanje i reciklažu (npr. što se tiče ambalaže, baterija, elektronske opreme, vozila itd.)

 

Posebno zapadaju za oko amandmani koji se tiču Direktive o deponijama.

Direktiva (EU) 2018/850 zahteva od država članica da značajno smanje zbrinjavanje otpada deponovanjem. Ovo će osigurati da, pored koristi koje će imati životna sredina, se ekonomski isplativ otpad uz odgovarajuće upravljanje otpadom sakupi i reciklira, a sve u skladu sa hijerarhijom u otpadu. Glavna zamisao je da se deponije koriste samo u vanrednim situacijama a ne da se njihova upotreba podrazumeva. Prepoznajući da će takva smanjenja količine otpada koji se deponuje zahtevati velike promene u upravljanju otpadom kao i podizanje svesti građana, očekuje se i dobrodošao je svaki napredak i ulaganje u sakupljanje, razvrstavanje i reciklažu otpada. Izuzetak će biti napravljen za države koje su do 2013. god. na deponije odlagale više od 60% svog komunalnog otpada, njima će biti dato dodatnih 5 godina da ispune zadate ciljeve.